Što je to legalizacija objekta?
Legalizacija objekta je ishođenje odgovarajućeg akta (rješenje o izvedenom stanju) kojim se bespravno izgrađeni objekt legalizira.

U postupku legalizacije bespravno sagrađenih zgrada primjenjuje se Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 90/2011), koji je stupio na snagu 10.08.2011.g.

Zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju može se podnijeti do 31.12.2012.g. Rješenje o izvedenom stanju donosi nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave koja prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji obavlja poslove izdavanja akata vezanih za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje.

Zašto legalizirati?

Legalizacijom se omogućuje evidentiranje zgrade u katastarskom operatu i upis u zemljišne knjige te priključenje na komunalnu infrastrukturu, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu.

Ukoliko objekt nije legaliziran neće se moći provesti etažiranje, podjela imovine, rekonstrukcija i nadogradnja te takav objekt ne može biti predmet kupoprodaje kao i zemljište na kojem se nalazi.

Uvjeti za legalizaciju bespravno sagrađene zgrade

1. Nova zgrada odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje odnosno protivno tom aktu, mora biti evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja RH od 21.lipnja 2011.

2. Bespravno sagrađen objekt može biti izgrađen u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovog Zakona i može biti izgrađen protivno prostornom planu koji važi na dan stupanja na snagu ovog Zakona.

3. Ako je nezakonito izgrađena zgrada protivna prostornom planu, tada se na toj zgradi ne može ozakoniti više od dvije etaže, od kojih je druga potkrovlje, osim ako se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave ne odredi veći broj etaža.

Nezakonito izgrađena zgrada se ne može ozakoniti, ako se nalazi na postojećoj površini javne namjene ili pomorskom dobru ili vodnom dobru.

Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva prilaže:

1. Ovjereni Geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama
2. Tri primjerka arhitektonskog snimka, koji je izradio ovlašteni arhitekt
3. Dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti koje je izradio ovlašteni inženjer građevinarstva
4. Rješenje o upisu u sudski registar (kada je zahtjev podnijela pravna osoba)
5. Dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da ima pravo graditi – sudsko rješenje, ugovor, suglasnost suvlasnika, dokazi o vremenu građenja)
6. Uvjerenje policijske uprave o mjestu prijavljenog prebivališta podnositelja do 21. lipnja 2011. godine (dokaz u svrhu umanjenja iznosa naknade za nezakonito izgrađene zgrade namjene isključivo stambene, građevinske površine do 400m2 ,koja nije u prvoj položajnoj zoni i koja je jedina nekretnina podnositelja zahtjeva na području RH odnosno za nezakonito izgrađene zgrade namjene isključivo za obavljanje poljoprivredne djelatnosti
7. Posebnu geodetsku podlogu ( iznimno, kada se u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju utvrđuje oblik i veličina građevne čestice spajanjem cijelih katastarskih čestica na kojima se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, ako su te čestice prema zemljišnoj knjizi vlasništvo iste osobe).

Legalizacija kuće

Pristojbe prilikom izdavanja rješenja o izvedenom stanju

Podnositelj zahtjeva dužan je prije izdavanja rješenja o izvedenom stanju platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.

Etažiranje je postupak kojim se uspostavlja etažno vlasništvo.

Etažno vlasništvo je vlasništvo nad stanom ili drugom samostalnom prostorijom (poslovnim prostorom, garažom, tavanskim prostorom) povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom, ili od prava građenja sa zgradom.

Povezivanje zemljišne knjige i knjige položenih ugovora
Upis posebnih dijelova nekretnine u zemljišne knjige na temelju Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (NN 60/2010), koji je stupio na snagu 21. svbnja 2010.g….više…

Što se sve može etažirati?
Etažirati se mogu obiteljske zgrade sa 2 i više etažnih jedinica kao i veće ili velike stambene zgrade sa stotinama etažnih jedinica. Etažirati treba uvijek sve stanove, poslovne prostore, garaže i drugo u zgradi.

Koji su preduvjeti za etažiranje?
Za postupak etažiranja objekt mora biti upisan u katastar i zemljišnu knjigu.

Što se postiže etažiranjem?
Etažiranjem se postaje vlasnik nad stanom, poslovnim prostorom, garažom i sl., a suvlasnikom nad idealnim dijelom predmetne nekretnine (zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom). Nakon etažiranja, vlasnici mogu dobiti “čiste papire”.

Etažiranjem nekretnine sudski vještak provodi građevinski proces (kompletan posao se sastoji još i od pravnog procesa) kojima se postiže pravna potvrda vlasništva.

Na taj način građevinski vještak postiže da etažirana nekretnina postaje stvarno vlasništvo upisom u zemljišne knjige.

Što se još postiže etažiranjem?
Etažiranjem se potpuno sređuje zemljišnoknjižno stanje Vašeg stana, poslovnog prostora, garaže itd., odnosno cijele nekretnine (zemljišta sa zgradom). Etažiranjem se utvrđuje stvarni i ispravni omjer svakog suvlasnika u suvlasništvu nekretnine, čime se uspostavlja i pravedan odnos u sufinanciranju održavanja nekretnine (pričuva i sl.).

Postupak uspostavljanja etažnog vlasništva sastoji se od tri djela:

- prikupljanje dokumentacije
– izrada elaborata etažiranja
– pravni proces u etažiranju

Koji su dokumenti potrebni za izradu elaborata o etažiranju?
Za izradu elaborata o etažiranju potrebno je pribaviti sljedeće dokumente:

- nacrti objekta iz ovjerenog projekta ili gradskog arhiva (idu uz građevinsku dozvolu)
– Građevinska dozvola ili potvrda o vremenu gradnje
– kopija katastarskog plana
– prijepis posjedovnog lista (katastar)
– zemljišnoknjižni izvadak (gruntovnica).

Cilj Elaborata o etažiranju je postići tzv. Prijedlog za uknjižbu prema kojem odvjetnik sastavlja Ugovor o razvrgnuću zajednice i na osnovu kojeg će biti ispisan vlasnički list. Cilj tog Prijedloga je postići pretvaranje zajedničke imovine u etažiranu (razdijeljenu) imovinu.

Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja je prikaz stvarnog stanja na terenu izrađen na temelju geodetske izmjere, a još ga nazivamo geodetska situacija.

Što sadrži geodetska situacija?
Geodetska situacija sadrži položajni i visinski prikaz detalja. Visinski prikaz detalja prikazuje se slojnicama i točkama sa pridruženom visinom.

Kada je potrebna geodetska situacija?
Na temelju geodetske situacije projektanti izrađuju projekte za izgrađene objekte bez dozvola.

Geodetska situacija, ovjerena od nadležnog ureda za katastar, prilaže se zahtjevu za izdavanje Uvjerenja o uporabljivosti (za građevine izgrađene od 1991.g. do 2007.g.).

Koji dokumenti su potrebni za izradu geodetske situacije?
Za izradu geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja nisu potrebni nikakvi dokumenti.

Tko ovjerava geodetsku situaciju?
Geodetsku situaciju ovjerava ovlašteni inženjer geodezije svojim pečatom i potpisom.

Usklađenje katastra i gruntovnice je postupak kojim se usklađuju podaci katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja.

U Republici Hrvatskoj još uvijek postoje katastarske općine u kojima se razlikuju podaci katastra i zemljišne knjige.

Zašto se razlikuju podaci katastra i gruntovnice?
Uzrok neusklađenosti podataka katastra i gruntovnice je taj što se u prošlosti nisu prijavljivale promjene na zemljištu u gruntovnici (vlasništvo), iako su ljudi međusobno sklapali kupoprodajne ugovore.

Zbog čega je bitno uskladiti katastarske i gruntovne podatke?
Ukoliko prodajete zemljište, odlučili ste graditi, želite etažirati objekt, ili ste u postupku ishođenja rješenja o izvedenom stanju objekta, nužno je uskladiti katastarske i gruntovne (zemljišnoknjižne) podatke.

U protivnom teško ćete prodati zemljište, nećete moći ishoditi potrebne dozvole za gradnju, nećete moći provesti etažiranje,…

Kako mogu saznati da li su katastarski i gruntovni podaci o mojoj čestici usklađeni?
Prvo je potrebno identificirati koja zemljišnoknjižna (gruntovna) čestica odgovara katastarskoj.

Podatak o identifikaciji izdaje tijelo nadležno za katastar zemljišta. Ako se razlikuje podatak o površini u katastru (posjedovni list) i gruntovnici (vlasnički list), tada je Vaša čestica neusklađena.

Kako uskladiti podatke katastra i gruntovnice?
Geodetski stručnjak izradit će geodetski elaborat usklađenja katastarskog i gruntovnog stanja.

Upit za cijenu izrade elaborata usklađenja

Kuća je upisana u katastar, ali nije i u zemljišnu knjigu. Što je potrebno da bi upisali kuću u zemljišnu knjigu?
Za upis kuće u zemljišnu knjigu potrebno je izraditi geodetski elaborat za usklađenje zemljišnoknjižnog stanja sa katastarskim, u kojemu se prilaže i valjana dokumentacija (dokaz o legalnosti objekta) na temelju koje je kuća izgrađena…Saznajte više…

Potrebna dokumentacija za upis kuće u katastar

Što mogu napraviti ako ne posjedujem dokumentaciju za izgrađenu kuću, odnosno kuća je izgrađena bez građevinske dozvole?
Ako je kuća sagrađena bez građevinske dozvole potrebno je angažirati projektanata koji će provesti postupak legalizacije i nakon plaćenih doprinosa moći će se nastaviti postupak upisa kuće.

Geodetsko snimanje vodova obuhvaća izmjeru položaja lomnih točaka vodova, izmjeru visinskih lomnih točaka vodova, križanja s ostalim vodovima i izmjeru pripadajućih objekata.

U katastru vodova vode se podaci za vodove i pripadajuće objekte elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mreže.

Geodetsko snimanje voda izgrađenog za potrebe kućnog priključka, provodi se na način da se vodovi mjere do priključnog mjesta na zidu objekta, odnosno do prvog okna.

Na temelju geodetskog snimanja vodova izrađuje se geodetski elaborat za katastar vodova, za novoizgrađeni vod i za svaku promjenu na vodu.

Geodetska izmjera položenih vodova od izrazite je važnosti za održavanje, ponovno pronalaženje, i naknadno planiranje ili izvođenje radova u neposrednoj blizini samih vodova.

Geodetski elaborat za katastar vodova sadrži skicu izmjere, geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja izgrađenog voda na kojem su prikazane izmjerene točke, kako su one spojene i nadmorske visine terena i voda.

Geodetski elaborat sadrži i popis koordinata izmjerenih točaka, tehničko izvješće, i dr. Geodetski elaborat snimanja vodova predaje se na pregled i ovjeru u nadležni Katastar vodova.

Podaci iz elaborata unose se u katastar vodova.

Upis objekta u katastar i zemljišnu knjigu obveza je svakog vlasnika izgrađene nekretnine.

Objekt se upisuje na temelju izrađenog elaborata za evidentiranje zgrada ili drugih građevina.

Elaborat za evidentiranje objekta izrađuje ovlaštena geodetska tvrtka.

Koji su dokumenti potrebni za upis objekta u katastar i gruntovnicu?
ZA UPIS OBJEKTA POTREBNA JE:

- kopija katastarskog plana
– izvadak iz zemljišne knjige
– posjedovni list
– akt kao dokaz o legalnosti objekta, koji može biti:

GRAĐEVINA IZGRAĐENA DO 15. VELJAČE 1968. GODINE

Ako je građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole.

Katastarski ured izdaje uvjerenje o vremenu evidentiranja građevine na temelju podataka s kojima raspolaže i koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.

Ako katastarski ured ne raspolaže sa potrebnim podacima, tada uvjerenje o vremenu građenja građevine izdaje nadležno upravno tijelo na temelju snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ukartiranom građevinom, ili na temelju
geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici.

GRAĐEVINA IZGRAĐENA DO 19. LIPNJA 1991. GODINE
Ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine potrebna je:

- pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije

GRAĐEVINA IZGRAĐENA OD 20. LIPNJA 1991. GODINE do 1. LISTOPADA 2007. GODINE
Ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do 1. listopada 2007. godine nadležno upravno tijelo izdaje uvjerenje za uporabu

GRAĐEVINA IZGRAĐENA OD 1. LISTOPADA 2007. GODINE

Za upis građevine u katastarski operat nakon donošenja novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji se primjenjuje od 1. listopada 2007. godine, potrebna je:

Uporabna dozvola – za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola
Završni izvještaj nadzornog inženjera
– za građevine za koje se izdaje rješenje o uvjetima građenja.

Navedeni dokumenti ne smiju biti stariji od 6 mjeseci.

Zašto je bitno upisati kuću u katastar i zemljišnu knjigu?
Kuću ili građevinu je, osim što je to zakonska obaveza, potrebno evidentirati kod kupoprodaje (“čisti papiri”), legalizacije objekta, hipoteke, kod prijave boravka, etažiranja (objekti sa 2 ili više stanova).

Kuća je upisana u katastar, ali nije i u zemljišnu knjigu. Što je potrebno da bi upisali kuću u zemljišnu knjigu?

Za upis kuće u zemljišnu knjigu potrebno je izraditi elaborat za
usklađenje zemljišnoknjižnog sa katastarskim stanjem,
u kojemu se prilaže i valjana dokumentacija (dokaz o legalnosti objekta) na temelju koje je kuća izgrađena.

KUĆA IZGRAĐENA BEZ GRAĐEVINSKE DOZVOLE
Ako je kuća sagrađena bez građevinske dozvole potrebno je angažirati projektanata koji će provesti postupak legalizacije i nakon plaćenih doprinosa moći će se nastaviti postupak upisa kuće.

IZRADA ELABORATA ZA EVIDENTIRANJE GRAĐEVINE
Elaborat za evidentiranje građevine – za izradu elaborata geodetski stručnjak pristupa geodetskoj izmjeri građevine i međnih linija, zatim na temelju izmjere računa koordinate točaka i kartira ih u nekom od CAD programa.

Upis objekta u katastar

Takvi podaci se uklapaju u kopiju katastarskog plana te se izrađuje dokumentacija za elaborat: skica izmjere, prijavni listovi za katastar i zemljišnu knjigu, i dr.

Izrađeni elaborat se predaje na pregled i ovjeru nadležnom Katastarskom uredu.

Nakon pregleda i provedbe elaborata u katastru, novonastalo stanje se evidentira u katastarskom operatu.

Zatim Katastarski ured po službenoj dužnosti dostavlja prijavni list za zemljišnu knjigu zemljišnoj knjizi (gruntovnici) gdje se evidentira promjena na predmetnim parcelama, ali vlasničko stanje ostaje nepromijenjeno.

Iskolčenje objekta prije gradnje i izrada elaborata iskolčenja zakonska je obaveza za stambene i poslovne građevine. Iskolčenje objekta je prenošenje projektiranih elemenata (točke, visine, dimenzije) na teren.

Nakon ishođenja rješenja o uvjetima građenja ili građevinske dozvole ovlašteni geodet iskolčit će objekt na građevinskoj lokaciji.

Svrha iskolčenja objekta je da se objekt sagradi na točno za to projektom predviđeno mjesto.

Izbjegavanje iskolčenja objekta i nepoznavanje točnih međa često rezultira time da objekt završi na krivom mjestu na parceli ili čak na dijelu susjedove parcele, što može biti uzrok dugotrajnih i skupih sudskih sporova i svađa sa susjedima.

Nakon iskolčenja objekta radi se elaborat iskolčenja.

ELABORAT ISKOLČENJA
Elaborat iskolčenja je dokument kojim se prikazuje na koji je način iskolčen objekt na građevinskom zemljištu, a potreban zbog prijave početka gradnje građevinskoj inspekciji.

Elaborat iskolčenja izrađuje ovlašteni geodet.

Dokumenti potrebni za izradu elaborata iskolčenja?
Dokumenti potrebni za elaborat iskolčenja su:

- rješenje o uvjetima građenja – objekti do 400 četvornih metara i poljoprivredne zgrade do 600 četvornih metara.
– pravomoćna građevinska ( lokacijska ) dozvola
– glavni projekt na uvid ( arhitektonski projekt )

ISKOLČENJE MEĐE

Iskolčenje međnih linija je postupak kojim se na terenu definiraju međe prema katastarskim podacima.
Postupak iskolčenja međe?

Za iskolčenje međnih linija (M 1:2880) potrebno je:

- kopija katastarskog plana
– obavijestiti susjede okolnih katastarskih čestica i u dogovoru sa njima obilježiti međne linije koje su poznate

Nakon toga slijedi geodetska izmjera te obrada podataka u uredu. Zatim se iskolčavaju međne linije u prisustvu naručitelja i vlasnika susjednih parcela.

Parcelacija zemljišta je podjela ili spajanje dvije ili više katastarskih čestica, a može se raditi u građevinskom i poljoprivrednom području.

Parcelacija građevinskog zemljišta
Parcelacija građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja i parcelacija građevinskog zemljišta izvan tog područja može se provoditi samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i detaljnim planom uređenja.

Parcelacija poljoprivrednog zemljišta
Za parcelaciju poljoprivrednog zemljišta potrebno je Uvjerenje nadležnog ureda za graditeljstvo da je katastarska čestica izvan granica građevinskog područja.

Koja je namjena parcelacije zemljišta?
Namjena parcelacije zemljišta može biti:

- formiranje građevinske čestice
– formiranje katastarskih čestica zbog kupoprodaje nekretnina
– formiranje katastarskih čestica u postupku povrata imovine
– formiranje katastarskih čestica zbog ostavinske diobe
– formiranje katastarskih čestica zbog dobivanja hipotekarnog kredita

Koji su dokumenti potrebni za parcelaciju zemljišta?

- kopija katastarskog plana
– posjedovni list
– zemljišnoknjižni izvadak
– dozvola ili suglasnost za parcelaciju

Dokumenti ne smiju biti stariji od 6 mjeseci.

Parcelacijski elaborat
Parcelacijski elaborat može biti:

- za diobu ili spajanje katastarskih čestica
– za provedbu dokumenata ili akata prostornog uređenja

Parcelacijski elaborat za provedbu dokumenata ili akata prostornog uređenja može biti:

- Parcelacijski elaborat za provedbu detaljnog plana uređenja
– Parcelacijski elaborat za provedbu urbane komasacije
– Parcelacijski elaborat po lokacijskoj dozvoli
– Parcelacijski elaborat po rješenju o uvjetima građenja
– Parcelacijski elaborat po rješenju o utvrđivanju građevne čestice

Kada se donosi rješenje o utvrđivanju građevne čestice?

Parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice u slučajevima kada za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica ili zemljište nužno za redovitu uporabu građevina.

Rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi se:

- ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina,
– ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina veća od površine nužne za redovitu uporabu građevine,
– ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine,
– ako se radi o građevini za stalno stanovanje koja je izgrađena bez akta kojim se odobrava gradnja, a izgrađena je u skladu s prostornim planom i vlasnik građevine se obvezuje ishoditi akt kojim se odobrava gradnja u roku od 1 godine od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora za to zemljište.

Rješenje o utvrđivanju građevne čestice donosi nadležno upravno tijelo na temelju dokumenata prostornog uređenja.

Rješenje se donosi na temelju odgovarajuće posebne geodetske podloge katastarske čestice i izvoda iz katastarskog plana, koji se prilažu zahtjevu.

Izrada parcelacijskog elaborata
Za izradu parcelacijskog elaborata geodetski stručnjak pristupa geodetskoj izmjeri međnih linija, zatim se računaju koordinate snimljenih točaka te kartiraju u neki od CAD programa. Takvi podaci se uklapaju u kopiju katastarskog plana.

Izrađeni parcelacijski elaborat se predaje u nadležni Katastarski ured na pregled i ovjeru, nakon čega se novonastalo stanje evidentira u katastarskom operatu.

Prijavni listovi za katastar i zemljišnu knjigu su sastavni dijelovi parcelacijskog elaborata.

Prijavne listove za zemljišnu knjigu Katastarski ured po službenoj dužnosti dostavlja zemljišnoj knjizi.

Kako mogu saznati u kojem je području moja katastarska čestica?
Da bi saznali u kojem je području Vaša katastarska čestica, obratite se nadležnom odjelu za prostorno planiranje i urbanizam. Pri tome Vam je potrebna kopija katastarskog plana za traženu katastarsku česticu.

Posebna geodetska podloga izrađuje se prije početka projektiranja, što je i propisano novim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/2007).

Posebna geodetska podloga je položajni i visinski prikaz terena, izrađena u odgovarajućem mjerilu i uklopljena u kopiju katastarskog plana te ovjerena od nadležnog katastarskog ureda.

Zašto je potrebna posebna geodetska podloga?
Posebna geodetska podloga koristi se za potrebe određivanja oblika i veličine građevne čestice, odnosno zahvata u prostoru te kao podloga za idejni projekt.

Da bi se posebna geodetska podloga mogla koristiti, treba biti ovjerena od strane nadležnog katastarskog ureda.

Svrha posebne geodetske podloge je da se na njoj odvijaju svi projektantski zahvati kako bi se izbjegle nepravilnosti projektiranja na “netočnim” katastarskim mapama, a samim time i problem kod ishođenja uporabne dozvole.

Kako se izrađuje posebna geodetska podloga?
Pri izradi posebne geodetske podloge geodetski stručnjak pristupa geodetskoj izmjeri predmetnog zahvata u prostoru, izmjeri stvarnog stanja međa i visinskoj izmjeri terena.

Na temelju geodetske izmjere računaju se koordinate snimljenih točaka koje se kartiraju u nekom od CAD programa te se na identične točke (točke identične na katastarskom planu i terenu) uklapa katastarski plan.

Na temelju toga se izrađuje PGP, odnosno tehnička dokumentacija koja sadrži grafičke priloge sa prikazom izmjerenog stanja uklopljenog u kopiju katastarskog plana.

Takva posebna geodetska podloga, u analognom i digitalnom obliku, predaje se na pregled i ovjeru nadležnom Katastarskom uredu.

Ovjerena PGP predaje se naručitelju usluge u analognom i digitalnom obliku.

Koji su dokumenti potrebni za izradu posebne geodetske podloge?
Za izradu PGP potrebna je kopija katastarskog plana, ne starija od 6 mjeseci.

Geodetski elaborat je stručan i detaljan prikaz neke promjene na zemljištu. On je osnova za mijenjanje podataka na katastarskom planu i u posjedovnim listovima. Pomoću takvog elaborata može se npr. formirati građevna čestica, ili upisati kuća.

Kada formira katastarsku česticu, ili upiše kuću, katastarski ured o tome obavještava zemljišnoknjižni odjel koji takvu katastarsku promjenu po službenoj dužnosti provodi u zemljišnoj knjizi.

Izrađujemo geodetske elaborate u svrhu:
- provedbe dokumenata ili akata prostornog uređenja
– evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama
– provedbe u zemljišnoj knjizi
– diobe ili spajanja katastarskih čestica – Parcelacijski elaborat

Parcelacijski elaborat može biti:
- za diobu ili spajanje katastarskih čestica
– za provedbu dokumenata ili akata prostornog uređenja

Parcelacijski elaborat za provedbu dokumenata ili akata prostornog uređenja može biti:

- Parcelacijski elaborat za provedbu detaljnog plana uređenja
– Parcelacijski elaborat za provedbu urbane komasacije
– Parcelacijski elaborat po lokacijskoj dozvoli
– Parcelacijski elaborat po rješenju o uvjetima građenja
– Parcelacijski elaborat po rješenju o utvrđivanju građevne čestice